Draga T.,

prije svega, objasnila bih o čemu se zapravo radi i zašto je ovaj izraz toliko popularan posljednjih nekoliko godina. Naime, FOMO je akronim za engleski izraz “Fear Of Missing Out” što u hrvatskom prijevodu znači “strah od propuštanja”. Radi se o emocionalnom stanju koje se javlja kada osoba doživljava nelagodu ili anksioznost zbog straha da će propustiti nešto značajno ili zanimljivo što se događa, obično u društvenom ili socijalnom kontekstu. Ovaj osjećaj zadnjih godina vrlo je prisutan među mladima i često se povezuje s korištenjem društvenih mreža gdje ljudi mogu vidjeti aktivnosti ili događaje drugih, stvarajući osjećaj da propuštaju nešto bitno ili da su izvan “toka” zbivanja. Bit FOMO-a leži u želji za inkluzijom, strahu od propuštanja iskustava ili prilika te potrebi da se bude “u toku” s onim što se događa oko nas.

S obiljem ljudi koje susrećemo putem društvenih mreža, lako je upasti u zamku usporedbe i dobiti iskrivljen pogled na svijet. Često se čini da životi drugih izgledaju uzbudljivije, privlačnije ili bogatije od našeg.

FOMO često rezultira stalnim provjeravanjem društvenih mreža, svakodnevnom usporedbom vlastitog života s onim što se prikazuje na društvenim mrežama te često dovodi do osjećaja nelagode, nesigurnosti te nedostatka zadovoljstva vlastitim životom.

Nakon što sam ukratko pojasnila o čemu se radi, ovdje su neke smjernice koje Vam mogu pomoći u nošenju s ovim strahom:

1. Najvažnije je postaviti jasne ciljeve i prioritete na kojima radimo. Definiranje jasnih ciljeva pomaže Vam usmjeriti pažnju na ono što je stvarno važno za Vas. Kada imate čvrst fokus na svoje ciljeve, FOMO postaje manje dominantan jer ste svjesni da svoje vrijeme usmjeravate prema onome što je za Vas bitno. Zapitajte se je Vam li iskrivljena realnost društvenih mreža važnija od Vaših životnih ciljeva?

2. Odvojite vrijeme tijekom dana ili tjedna za aktivnosti bez društvenih mreža. To može biti vrijeme za vježbanje, čitanje, kuhanje ili bilo koju aktivnost koja vam pomaže da se usredotočite na vlastiti napredak i mir.

3. Sve što vidimo na društvenim mrežama često je samo “najbolja” verzija nečijeg života, daleko od stvarnosti.
Umjesto da pokušavate razumjeti tajnu tuđeg uspjeha, vrijeme je da se usredotočite na vlastite želje, potrebe i mogućnosti.

4. Umjesto da tugujete zbog nedostataka i da vam fokus bude na onome što nemate, promislite o onome što već imate. Cijenite ta postignuća i budite zahvalni na njima.

5. Nemoguće je biti svugdje prisutan i posjedovati sve, ali možemo odlučiti što je za nas najvažnije u ovom trenutku. Definirajte svoje vrijednosti i djelujte prema njima. Bitno je
djelovati u stvarnom svijetu, a ne samo u virtualnom.

6. Filtrirajte i ograničite sadržaj kojeg konzumirate na društvenim mrežama. Razmislite kakvu vrijednost dobivate iz tog sadržaja? Je li Vam taj sadržaj koristan ili Vam pomaže da se
osjećate bolje? Ako se osjećate lošije od konzumacije takvog sadržaja, pitajte se zašto si to radite. Pratite osobe i stranice koje vas potiču i inspiriraju umjesto onih koji u vama bude osjećaj nedostatka ili usporedbe.

Razvijajte zdrav odnos s društvenim mrežama i nemojte upasti u zamku da one kontroliraju Vaš život, vrijeme i emocije nego preuzmite odgovornost da Vi kontrolirate njihovu konzumaciju.

I za kraj, važno je poznavati ovaj fenomen i prepoznati ga kada se javi u Vama te se podsjetiti u tom trenutku da ništa nećete propustiti ako ograničite vrijeme provedeno na društvenim mrežama, da ne vjerujete svemu što vidite na društvenim mrežama i da svoj stvarni život
gradite daleko od društvenih mreža.

Jelena

Draga B.,

Anksioznost je stanje koje djeluje i na misli i na tijelo. Ona oblikuje naše emocije i razmišljanja,
manifestirajući se kroz osjećaje kao što su strah, povlačenje u sebe, osjećaj ruba, zarobljenosti, panike,
napetosti i zabrinutosti. Također, očituje se kroz tjelesne senzacije poput napetosti mišića, pojačanog
znojenja, drhtanja, ubrzanog disanja, “letećih leptira” u želucu, probavnih problema, glavobolja, bolova u
leđima, nepravilnog ili ubrzanog srčanog ritma i slično.

Važno je imati na umu da je anksioznost prirodna i zdrava reakcija koja se javlja kod svih nas u opasnim
ili uznemirujućim situacijama. Kada osjetite anksioznost, vaše tjelesne funkcije se ubrzavaju, što
uzrokuje promjene koje smo prethodno spomenuli. Ovo ubrzanje tjelesnih procesa može biti korisno jer
znači da ste pripravni za djelovanje i omogućava vam brzu reakciju ako je to potrebno. Umjerena količina
anksioznosti zapravo povećava vaše sposobnosti za reakciju u izazovnim situacijama. Međutim,
anksioznost postaje problem kada se pojavi u situacijama kada stvarna opasnost ne postoji ili kada se
nastavlja i nakon što je stresna situacija prošla. Tada anksioznost počinje utjecati na vaš svakodnevni
život, zbog čega je važno naučiti kako je kontrolirati.

U osnovi gotovo svake terapije za anksiozne poremećaje leži razumijevanje da svijet doživljavamo kao
mjesto koje je mnogo opasnije nego što zapravo jest te da bismo takvim mislima trebali pridavati manje
pozornosti. Važno pitanje o kojem biste trebali razmisliti je što vam to anksioznost poručuje, što želi da
promijenite u vlastitom životu, razvijete i naučite? Simptomi anksioznosti su tu da biste obratili pažnju
na ova pitanja.

Na početku je važno razumjeti svoju anksioznost. Edukacija o anksioznim poremećajima može pomoći u
razumijevanju simptoma i mehanizama koji stoje iza njih. Tehnike poput prepoznavanja i restrukturiranja
iracionalnih misli mogu pomoći u smanjenju intenziteta anksioznosti kao i tehnike opuštanja poput
dubokog disanja, progresivne mišićne relaksacije ili mindfulness meditacija također mogu pomoći u
smanjenju tjelesnih simptoma anksioznosti.

Važno je potražiti podršku i pomoć. Razgovor sa stručnom osobom može pružiti podršku, učiti nove
vještine upravljanja anksioznošću te pružiti prostor za obradu emocionalnih izazova. Napredak u
upravljanju anksioznošću često zahtijeva vrijeme i kontinuirani rad, ali je moguć.

Kad ste anksiozni, zapamtite:
1. Ono što tjelesno osjećate, nije štetno.
2. Niste u stvarnoj opasnosti.
3. Nemojte bježati. Ako pričekate, strah će proći.
4. Dočekajte strah kao priliku da vježbate kako se nositi s anksioznošću. Dišite polako.
5. Radite vježbe za opuštanje.
6. Odvratite pažnju.
7. Kontrolirajte uznemirujuće misli.

Jelena